Jagodama protiv dijabetesa

bowl_of_strawberries-619

Svi smo čuli da jabuka dnevno drži lekara daleko, ali šta je sa jagodama? Nedavna studija naučnika sa Salk Instituta za biološka istraživanja ukazuju na to da konzumiranje jagoda štiti od većeg broja lekara, uključujući neurologa, endokrinologa, pa čak i onkologa.

Ova nedavna studija pokazuje da fisetin, prirodni flavonoida koji se nalazi u velikim koncentracijama u jagodama smanjuje komplikacija izazvanih dijabetesom. Flavonoidi su od značaja za organizam, jer pomažu u zaštiti krvnih sudova od rupture ili curenja, poboljšavaju moć vitamina C, štite ćelije od oksigenacije, i sprečavaju prekomerne upale u celom telu. Dr Pam Maher sa “Salk Institute’s Cellular Neurobiology Lab”, identifikovao je fisetin kao neuro-protektivni flavonoida pre deset godina.

Maher je izjavio: "U biljkama, flavonoidi deluju kao krema za sunčanje i štite lišće i plodove od insekata. Kao hrana nastavljaju da sprovode svoje zaštitno dejstvo."
Da biste testirali prednosti fisetin, Maher i njegove kolege ispitivali su efekte ovog flavonoida na Akita miševima. Miševi su bili izloženi povećanoj koncentraciji šećera u krvi tipičnoj za tipa 1 dijabetesa, zatim su praćene komplikacije oba tipa 1 i 2 dijabetesa, kao što su bolesti bubrega.

Miševi hranjeni fisetin-obogaćenom ishranom nastavili su da imaju dijabetes, međutim akutne bubrežne insuficijencije, koja se mogla videti kod ne lečenih miševa, nije bilo , a visok nivo proteina u urinu, koji predstavlja znak oboljenja bubrega, je pao. Studija je takođe sugerisala da u osnovi ovih efekata leže molekularni mehanizmi.

Istraživači su primetili da nivo šećera vezan za proteine u krvi I mozgu, poznato kao napredna glikoliza finalnih produkata (GFP), je smanjen kod fisetin tretiranih miševa u odnosu na one koji nisu lečeni. Ovaj nalaz je značajan jer istraživanja ukazuju da je visoka vrednost GFP-a prati mnoge, ako ne i sve, komplikacije dijabete. Preterano visosak nivo GFP-a je u korelaciji sa inflamatornim aktivnost za koje se pretpostavlja su povezane sa nekim vrstama raka.

Da bi se unela dovoljna koncentracija fisetina jednaka onoj kojom su se hranili miševi, dr Maher, procenjuje da bi ljudi trebalo da pojedu i do 37 jagoda svaki dan. Iz tog razloga, umesto da se uzima kroz ishranu , dr Maher predviđa da se fisetin može se uzeti kao dodatak kroz lekove.

Profesor David Schubert šef “Cellular Neurobiology Laboratory” slaže se da rezultat ove studije samo potvrđuje ono što nam je već poznato, a to je da je potrebno da jedemo uravnoteženu ishranu sa što više sveže pripremljenom organskom hranom.
Profesor Schubert je naveo: "Mi nikada nećemo znati da li komponenta kao što je fisetin deluje kod ljudi dok neko nije spreman da podrži kliničko ispitivanje".

Izvor: PLoS ONE

[lekarinfo.com, 05.07.2011.]