(Hrvatska) – Iako 90 posto hroničnih bolesnika koji su na trajnoj terapiji veruje da su lekovi delotvorni, 41 posto njih nije dovoljno istrajno u njihovom uzimanju, uprkos tome što to može izazvati komplikacije bolesti, pokazalo je istraživanje na više do 600 pacijenata koje je sproveo Referentni centar za farmakoepidemiologiju Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite, piše Hina.
Rezultati istraživanja sažeti su u priručniku "Ponašanje hroničnih bolesnika prema propisanoj terapiji", namenjenom pacijentima i njihovim obiteljima, koji je izdala Koalicija udruženja u zdravstvu (KUZ).
Kao glavne razloge za neredovno uzimanje lekova pacijenti su naveli zaboravljanje, odsutnost od kuće, nestanak leka, zatim probleme zbog potrebe uzimanja u određeno vreme ili zbog uzimanja više lekova dnevno, zato jer su se osećali loše ili su željeli izbeći nuspojave.
"Razlozi za neustrajnost isti su kod svih grupa bolesnika, bilo da boluju od dijabetesa, visokog pritiska ili neke druge hronične bolesti, a s tim razlozima upravlja isključivo pacijent i jedino ih on može otkloniti", rekao je prof. Josip Čulig iz zagrebačkog Zavoda za javno zdravstva "Andrija Štampar". Dodaje međutim da na pacijentovu neistrajnost utiče i nezadovoljavajući odnos doktora i pacijenta te da pacijent ne sme iz ordinacije otići bez odgovarajuće informacije o svojoj terapiji.
"Razlozi za neistrajnost isti su kod svih grupa bolesnika, bilo da boluju od dijabetesa, visokog pritiska ili neke druge hronične bolesti, a s tim razlozima upravlja isključivo pacijent i jedino ih on može otkloniti", rekao je prof. Josip Čulig.
Istraživanje je nadalje pokazalo da je grupa ispitanika, koja je bila neredovna u uzimanju lekova, imala više simptoma bolesti, a to znači da su osećali umor, bolove, nesanicu ili pospanost, nervozu i teskobu i druge poteškoće. Važnu ulogu u pravilnom uzimanju terapije imaju i apotekari kojima je zadatak ukloniti sve preostale nedoumice kod pacijenata pa su u istraživanju, koje je sprovedeno 2008., učestvovala i 84 apotekara iz zagrebačkih apoteka (20 posto).
Najveća razlika u odgovorima između bolesnika i ljekarnika uočena je kod odgovora na pitanje savjetuje li dovoljno ljekarnik pacijenta o uzimanju lijeka, gdje je za razliku od potvrdnog odgovora 90 posto ljekarnika, samo 57 posto pacijenata bilo zadovoljno informacijama koje su dobili u ljekarnama. Ljekarnici, među ostalim, smatraju da pacijenti ne znaju dovoljno o lijekovima te su to njihovo znanje ocijenili s prosječnom ocjenom 2,2. Također su procijenili da su najznačajniji čimbenici ustrajnosti pacijenta strah od bolesti i vrsta bolesti, te da cijena lijeka i strah od nuspojava najmanje utječu na redovito uzimanje terapije.
[hina.hr , 16.02.2011.]